Obilazak Budinjaka smo čuvali za neke posebne prilike. Htjeli smo da vrijeme bude idealno, da trenutak bude pravi. Očekivali smo jako puno. No, jedan dan smo se skoro pa slučajno iz Sošica umjesto na uspon na Pliješ zbog nepovoljne vremenske prognoze – uputili se prema Budinjaku.
Budinjaku se možda može i jednostavnije prići iz smjera Bregane.
Krijući se tisućljećima iza legende o vilama i vilenjacima koji plešu kolo na Budinjačkom polju, jedno od najznačajnijih arheoloških nalazišta u Hrvatskoj ostalo je gotovo u potpunosti sačuvano sve do današnjih dana.
pp-zumberak-samoborsko-gorje.hr
Poučna staza, nazvana Staza kneževa, kreće sa ceste pokraj Centra za posjetitelje gdje se mogu dobiti osnovne informacije o Parku prirode Žumberak-Samoborsko gorje. Saznali smo da bi se uskoro trebao otvoriti i ugostiteljski objekt, koji je dan u koncesiju.
Isprva naša su očekivanja bila golema, naša mašta je čitajući o ovom kraju, čini se ipak malo otišla u visine. Dočekala nas lijepa i ljudskom rukom lijepo uređena staza i kultiviran krajolik. Poučne table koje su nas pratile otkrivale su informacije o kojima smo prije čitali.
Sama staza je lagana, niti 4 kilometra. Idealna je to kratka šetnica za uroniti u povijest… Mlađoj djeci će se teško dočarati što je to pretpovijesno nalazište. Što je tu bilo nekada ispod ovog ili onog humka. Budinjak je svakako mjesto pokraj kojeg se ne treba tek tako proći.
Mi smo eto, na koncu samo slegnuli ramenima i zaključili da je najlakše napraviti poučnu stazu tako da pobacaš natpisne ploče uokolo.
Iako, nisu poučne staze tako loše, same po sebi. Kao prvo, daju jednu sigurnost slučajnom šetaču da se kreće stazom koja je održavana. Da je staza kojom se je krenuo kretati manje zahtjevna od planinarskog puta.
Manje dobra stvar za poučnu stazu, ali izvrsna za život na Žumberku je što ona graniči s nizom privatnih posjeda, koji kako bi sačuvali svoje blago imaju električnog pastira. Ogradu koja pecka. Stoga treba biti pažljiv. Život na Žumberku.
